Sicilija – Putovanje na Siciliju
Najveći otok Mediterana i putovanje na Siciliju posjetitelju nudi neslućeni spektar doživljaja: smještena na dvostrukoj strateškoj razmeđi između Europe na sjeveru i afričke obale na jugu. Isto tako između zapadnog i istočnog Sredozemlja, Sicilija je oduvijek bila na meti osvajača. Svaka od tih kultura je na Siciliji ostavila svoj pečat, Sicilija ipak uspijeva uspješno asimilirati i učiniti ih prepoznatljivo svojom. To važi od najranije povijesti: prvi su tu od osvajača došli kartaški Feničani. Kartažanima su se pridružili grčki kolonisti (Arhimed!), da bi ga potom tijekom punskih ratova pokorili te postepeno asimilirali Rimljani.
Nakon propasti Rimskog carstva, Bizant uspijeva još dosta dugo zadržati kontrolu nad Sicilijom; međutim, strateški položaj Sicilije ponovno dovodi do toga da tu prolaze nebrojene osvajačke vojske: tijekom prvog širenja islama, Sicilija privremeno postaje muslimanska, a Palermom vlada emir; najprije Arapi pa onda i islam su kasnije protjerani u cijelosti, a iz svoje daleke postojbine na Atlantskom oceanu tu dolaze Normani, koji uspostavljaju “Kraljevstvo Dviju Sicilija" (Sicilija, Sardinija i jug Italije), a koje se pak, mijenjajući vladare i dinastije, tu održalo dugi niz stoljeća sve do modernog doba i ujedinjenja Italije. Povijest, arhitektura, umjetnost, glazba, hrana i piće – sve se to ovdje oduvijek doživljava vrlo ozbiljno: na Siciliji je sve uvijek redom nekako veće, temperamentnije, intenzivnije.
Istaknute destinacije – putovanje na Siciliju
Palermo
Palermo, smješten na sjeveroistočnoj obali Sicilije, okružen planinama s impresivnim Monte Pellegrinom, oduševljava raznolikošću kultura. Grad, osnovan od Feničana, prošao je kroz ruke Kartage, Grka, Rimljana, Bizanta, Arapa, Normana, i Italije. Posebno su značajni arhitektonski dragulji: kraljevska palača “Palazzo dei Normanni" i katedrala, s bogatim miješanjem stilova. Palača kombinira arapske lukove, bizantske mozaike i normanske utvrde, dok katedrala s renesansnom kupolom spaja arapsko-gotske elemente. Ulice Palerma pričaju povijest na svakom koraku – grad je mozaik prošlih epoha.
Sirakuza
U zlatno doba klasične grčke kulture, grčke kolonije su počele nicati i izvan svijeta užeg grčkog i maloazijskog kruga. Ova “Velika Grčka" iliti “Magna Graecia" kako su ju zvali Rimljani, je slijedila sličan obrazac kao Europa dvadesetog stoljeća. “Centar" grčke civilizacije je, iscrpljen građanskim ratovima, izgubio na značaju, a najrazvijeniji i najznačajniji dio postale su nekadašnje rubne kolonije – nešto poput prebacivanja svjetske političke moći s europskih zemalja na SAD i Sovjete, samo u manjem geografskom opsegu. Od svih gradova stare Grčke, oni na Siciliji su bili poznati kao najveći, najmonumentalniji i najbogatiji uopće, a sve je njih reputacijom predvodila legendarna Sirakuza.
Arhimed
Njezin najpoznatiji stanovnik je pak definitivno bio Arhimed. Kad je taj najveći od svih znanstvenika antike, shvativši u trenutku prosvjetljenja principe uzgona tijela u vodi, prema legendi iskočio iz kade i nag krenuo oduševljeno trčati vikajući “Eureka!", trčao je baš ulicama Sirakuze. A nije bio samo rasijani znanstvenik: dapače, tijekom rimske opsade Sirakuze u doba punskih ratova, njegovi izumi su zadali Rimljanima nebrojene probleme: poluge kojima su prevrtani rimski brodovi i leće kojima su im Sirakužani na daljinu palili jedra su tek dva primjera.
Rimljani su svejedno uspjeli osvojiti Sirakuzu, a prema priči, nepismeni legionar koji je tijekom pada grada naletio na Arhimeda zaokupljenog geometrijom kako crta krugove u pijesku, i Arhimed se na njega obrecnuo navodno čuvenom frazom “Ne diraj moje krugove!", na što ga je legionar promptno usmrtio, te time zaradio dvostruku porciju “jezikove juhe" od rimskog zapovjednika Claudiusa Marcellusa, s obzirom da bi Arhimedovo znanje Rimljanima bilo od goleme vrijednosti – isti njihov zapovjednik je tek nekoliko godina kasnije poginuo u borbi dešperatno pokušavajući zaustaviti Hanibala. Danas su od drevne Sirakuze ostali tek snovi vladara zapisani u kamenu. Prođite njezinim ruševinama, osjetite atmosferu i prisjetite se svih povijesnih priča koje se tako pletu i dan danas oko ovog legendarnog grada. Jedinstveno iskustvo!
Vulkan Etna
Najpoznatiji aktivni vulkan Europe, a vjerojatno i svijeta, sudbonosna planina Etna se od pamtivijeka nadvija nad Sicilijom. Fascinantno spaja u sebi izvor plodnosti (vulkansko tlo je najplodnije od svih) te povremenog uništenja kroz erupcije i rijeke lave. Najviši vulkan cijelog europskog kontinenta s preko 3500 metara nadmorske visine (točna visina mu varira uslijed čestih manjih erupcija) će Vas fascinirati “mjesečevim" krajolikom novijih nanosa lave: kontrast s plodnošću ispod je nevjerojatan. Kako je Etna aktivni vulkan, o trenutnom “raspoloženju" će ovisiti koliko ćete blizu moći prilaziti grotlu kratera. Od naselja u samom podnožju, pa sve do vulkanskih “ventila" ima skoro 3000 m nadmorske visine. Suočen s neukrotivom silinom prirode, tu svatko ostaje jako, jako impresioniran.
Catania
Catania, drugi najveći grad Sicilije, oduševljava mješavinom povijesti i moderne atmosfere. Gradska vijećnica, poznata kao Palača slonova, krasi fontana s bazaltnim kipom “Liotru", zaštitnikom grada. Katedrala sv. Agate, više puta obnavljana zbog potresa i erupcija, dominira centrom. Dvorac Ursino, sagrađen u 13. stoljeću, snažna je utvrda koja svjedoči burnoj prošlosti. Rimskih kazališta, renesansnih i baroknih građevina, pa sve do Art Nouveau “Ružičaste palače" – Catania je šarmantan spoj starog i novog.
Agrigento
Ovaj šarmantni grad na jugoistočnoj obali Sicilije je jedno od najboljih mjesta za doživjeti arhitekturu klasične Grčke u punom sjaju. U čuvenoj “Dolini hramova" – zapravo pogrešno nazvanoj s obzirom da se ne radi o dolini, već o hrptu brda. Posjetitelje bez daha ostavljaju ruševine sedam monumentalnih grčkih hramova u dorskom stilu. Antički “Akargas" je bio jedan od najljepših i najbogatijih gradova zlatnog doba helenske civilizacije. U petom stoljeću prije nove ere, nakon što je uspješno porazio Kartažane predvođene monarhom Hamilkarom Magidom (po kojemu će kasnije ime dobiti Hanibalov otac Hamilkar Barka), i to prema predaji na isti dan kad se pod Atenom dogodila čuvena pomorska pobjeda nad Perzijancima kod Salamine, vladar-tiranin Theron je tu dao sagraditi golemi kompleks hramova. Danas se očuvanošću najviše ističe hram Concordiae (sloge): uz Partenon to je drugi najočuvaniji dorski hram na svijetu.