Švicarska – Putovanje u Švicarsku
Švicarska je puna zanimljivosti ,otkrijte povijest i atrakcije Švicarske, prve zemlje planinskog turizma, kolijevke političke neutralnosti, direktne demokracije. Zemlju međunarodnih ustanova, banaka za najbogatije i mondenih zimovališta, te svjetski poznatih sireva, luksuznih satova i čokolade.
Očekuju Vas brojna čuda prirode i ljudske ingenioznosti – tu su vrtoglavo visoke planine, pitoreskna jezera, ledenjaci, hitri potoci, šume i zelene doline, krajolik koji osvaja srca posjetitelja u jednakoj mjeri veličajnošću prirode kao i činjenicom da su, strpljivi i uporni poput mrava, Švicarci kroz godine cijeli taj krajolik savršeno prometno povezali švicarski efikasnim sustavom željeznica, žičara i cesta, s vrtoglavim vijaduktima i tunelima često izgrađenima na mjestima gdje bi se drugdje takva gradnja činila nemogućom.
Jezik
Etnička konstrukcija zemlje je mozaik koji u harmoničnu cjelinu spaja naizgled nespojivo: koriste se čak četiri službena jezika, od kojih je najzastupljeniji njemački, pa francuski, pa talijanski, te na koncu retoromanski, prastari dijalekt koji se tu na malom području ipak održao. Povijest je na doista neobičan način kroz vijekove “skrpala" ovu državu, spojivši u jedno rubna područja tromeđe triju velikih europskih kultura: njemačke, francuske i talijanske. Švicarska je organizirana kao konfederacija jednakopravnih manjih područja – kantona, vlada je uvijek koalicijska i ima rotirajuće predsjedništvo. O svim najbitnijim zakonodavnim pitanjima odlučuju građani direktnim referendumima. Gradovi Švicarske su općepoznati po pitoresknosti, čistoći – zanimljivost je da je u Švicarskoj posao smetlara jedan od najcjenjenijih i najbolje plaćenih uopće, radi se o pravom pravcatom cehu koji ne prima bilo koga.
Švicarska kuhinja
Kad se pak umorite i ogladnite, Švicarska će Vam sa zadovoljstvom predstaviti svoje izvanredno kulinarstvo. Najčuveniji specijalitet Züricha je “Zürcher Geschnetzeltes", sjeckano teleće meso u finom umaku od bijelog vina i vrhnja. Ženeva je čuvena po odrescima: “Café de Paris" nudi odreske sa posebnim začinjenim maslacom (“Entrecôte Café de Paris"), koje se smatra neusporedivim. Nacionalno jelo je popularni “fondue": osnovni sastojak je topljeni sir gruyère s dodatkom vina, ugrijan na stolu u specifičnom loncu zvanom “caquelon", u kojeg se posebnim vilicama umaču kockice suhog kruha. Lokalne varijacije dodaju razne druge sastojke (npr. ementaler, jaja, vrhnje.) Fondue je istovremeno gozba i zabavna društvena igra: tradicionalno, ako bi netko za stolom izgubio kockicu kruha u loncu, morao bi platiti svima rundu pića, ili otpjevati neku pjesmu, ili pak gol protrčati snijegom. “Raclette" je kuhani krumpir preliven topljenim sirom, a za “fondue bourguignonne" se umjesto kockica kruha koriste komadići sirovog mesa, a umjesto topljenog sira začinjeno vrelo ulje ili juha.
Za ljubitelje roštilja je pak svakako za preporučiti švicarski stil roštilja, gdje gosti na vrućoj kamenoj ploči na stolu sami peku odabrane komade mesa. Naposljetku, iako je “fondue" zapravo nacionalno jelo, zamišljena granica između njemačkog i frankofonog dijela Švicarske se naziva “Röstigraben". “Rösti" je zaprženi ili zapečeni ribani krumpir na maslacu, karakterističan za njemački govoreće regije, a “Graben" je jarak: smatra se da svi zapadno od jarka više vole fondue, a svi istočno rösti. Na jugu je pak aktualan “Polentagraben", s idejom da talijanski govoreći stanovnici više vole palentu nego rösti ili pak fondue.
Od slatkih jela, Švicarci su svijetu podarili “müsli" za doručak: iako se i danas sladokusci glože oko toga radi li se o zdravom doručku ili o “ptičjoj hrani" (njem. “Vogelfutter") koja je jedva prikladna za ljudsku uporabu, ne može im se poreći svjetska popularnost. Čokolada je u Švicarskoj umjetnost, i još jedan nacionalni simbol: u Europi jedino možda još Belgija može konkurirati Švicarskoj u izradi čokolada i svih zamislivih čokoladnih proizvoda. Od alkoholnih pića, Švicarska ima odlična vina i pivo, a od žestokih pića tu je absinth, najpopularnija “žestica" siromašnih umjetnika u 19. stoljeću, te rakija viljamovka. Za ljubitelje jabuka tu su jabučni sokovi, koje Švicarci obožavaju u svim varijacijama – i u gaziranoj i u negaziranoj formi, fermentirane s alkoholom ili potpuno bezalkoholne, slatke ili pak reske.
Bernina Express
Jedno od najčarobnijih iskustava Švicarske je vožnja panoramskom željeznicom Bernina Express, koja počinje u okolici Luzerna, da bi se nekoliko sati vozila vrtoglavom planinskom trasom kroz regiju Engadin u kantonu Graubünden, da bi završila kratkim “skokom" onkraj granice u mjestu Tirano i Italiji. Ovo je inače regija u kojoj se službeno govori “retoromanski", skupina jedinstvenih lokalnih narječja izvedenih iz latinskog.
Što se tiče pruge, teško je reći što tu više impresionira – ingenioznost švicarskih željezničkih inženjera koji su ovdje uspjeli izgraditi prugu (196 mostova, 55 tunela, najviša točka na 2253 metra nadmorske visine, bezbrojne serpentine, strmi usponi i spuštanja, i usputne stanice na brojnim lokacijama, svaka sa spektakularnim pogledima), ili pak nevjerojatni alpski prizori koji se panoramski prostiru i stalno mijenjaju pred očima putnika: ledenjaci, jezera, alpski vrhunci s vječnim snijegom, pitoreskne doline. Dapače, za ovu prugu se smatra da nudi najljepše panoramske poglede u Europi, a vjerojatno i svijetu. Na kraju rute je tu “kratki izlet" na čuveno jezero Como u Italiji, nakon kojega autobus vozi natrag preko granice u Švicarsku i prelijepi Lugano.