Istaknuti gradovi Švicarske
Zürich
Najveći grad Švicarske je Zürich. Smješten u njemačkom govornom području, na obalama rijeke Limmat i Zürichskog jezera iz kojeg rijeka istječe (voda je dovoljno čista da se u njoj u toplijim mjesecima može i kupati), ima oko 1.3 milijuna stanovnika. U gospodarskom smislu to je primarno grad bankarstva i financija, glavno sjedište svjetski poznatih švicarskih banaka; posjetitelje pak oduševljava prelijepo uređenim šetnicama uz obalu, nevjerojatno pitoresknim starim centrom grada (Altstadt), čuvenom luksuznom shopping-ulicom Bahnhofstrasse, tornjem svetog Petra s najvećim satom na svijetu, te brojnim osebujnim muzejima, od vrhunskih umjetničkih i prirodoslovnih pa sve do zaista neobičnih tematskih (gdje drugdje na svijetu možete posjetiti “Muzej ničega", zürichski “No Show Museum?)
Ženeva
Nakon Züricha, tu je glavni grad frankofonog dijela Švicarske i jedan od najkozmopolitskijih gradova na svijetu – Ženeva (franc. Genève). Smještena je na obali čuvenog Ženevskog jezera (franc. Lac Léman) i rijeke Rhône koja iz njega istječe; poznata je kao centar diplomacije i međunarodnih ustanova, s najvećim brojem sjedišta takvih organizacija na svijetu (Ujedinjene nacije, Svjetska zdravstvena organizacija, Crveni križ i Crveni polumjesec, Svjetska trgovačka organizacija, i mnoge druge). Pejzaž je jedinstven, s pogledom na “ženevsku planinu" Mont Salève, iza kojeg se pak tek nazire vrh Mont Blanca, najviše planine kontinentalne Europe.
Grad je svojedobno bio europski centar protestantizma, što mu je dalo nadimak “Protestantski Rim": ironično je što su danas u gradu katolici brojniji od protestanata, iako možda razumljivo s obzirom da je protestantsku Republiku Ženeva jedan od osnivača protestantizma Jean Calvin držao pod totalitarnim vjerskim režimom kakvog se ne bi posramili ni talibani. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto je grad poslije poprimio obrise svjetskog centra tolerancije i različitosti. Iskustvo totalitarizma je dovelo do toga da su baš individualne slobode i prava tu postale glavni principi. U konačnici, Ženeva za najkozmopolitskiji grad Europe zna katkad imati primjetan prizvuk malograđanštine – “fetivi" Ženevljani, svoj toleranciji unatoč, i danas pomalo “svisoka" gledaju na sve ostale stanovnike.
Bern
Tu je zatim šarmantni “grad iz srednjovjekovne bajke" i švicarska prijestolnica Bern, među ostalim i mjesto gdje je tad još mladi i nepoznati zaposlenik patentnog ureda po imenu Albert Einstein u slobodno vrijeme razvijao teorije koje će ga proslaviti
Lugano
Lugano, u malom talijanski govorećem području na krajnjem jugu države, je možda najljepše smješteni grad na jezeru u cijeloj Europi: tu pak švicarska efikasnost poprima elemente talijanskog šarma i opuštenosti.
Luzern
Sa svojih osamdesetak tisuća stanovnika, Luzern je manji grad, ali negov značaj za putovanje u Švicarsku uvelike nadilazi veličinu grada. Tu je srce Švicarske, gdje je 1332. godine osnovana prva zajednica četiriju kantona (Luzern, Uri, Schwyz i Unterwalden), koja će kasnije izrasti u Švicarsku konfederaciju. Luzern je također inspirirao mnoge umjetnike: Goethe i Mark Twain su obojica njime bili fascinirani, a kompozitor Richard Wagner se tu i nastanio.
Jezero Luzern je pak svoje ime dalo Beethovenovoj “Sonati mjesečine", kad je pisac Ludwig Rellstab zaključio da ga podsjeća na noćno svjetlucanje mjesečine odražene na površini ovog jezera. Grad je poznat po pitoresknim mostovima, među kojima se posebno ističe Kapellbrücke, natkriveni most sagrađen 1333. koji je bio najstariji u Europi sve do 1993., kad je potpuno izgorio nakon što ga je netko uspio zapaliti odbačenom cigaretom; u međuvremenu je, naravno, švicarski efikasno obnovljen u potpunosti. Grad je poznat i po brojnim festivalima, uključujući sve od avangarde do najšvicarskijih zamislivih festivala, kao na primjer festival sira ili pak festival jodlanja.
Sankt Moritz
Smješten u regiji alpskih dolina Engadin na nekih 1800 metara nadmorske visine, Sankt Moritz je ime dobio po kršćanskom mučeniku sv. Mavri, kojeg je dao pogubiti car Maksimijan, inače suvladar “našeg" Dioklecijana. Tijekom niza stoljeća ovdašnji izvori su smatrani ljekovitima, a selo je stoga bilo važno kršćansko hodočasničko odredište. 1864. godine lokalni hotelijer Caspar Badrutt dolazi na ideju da od ovog sela napravi luksuzno odredište za zimski turizam; ovo je bio početak zimskog turizma i u Sankt Moritzu i u Alpama uopće. Ostalo je, kako bi se reklo, povijest: Sankt Moritz brzo raste i razvija se u najluksuznije i najmondenije zimovalište cijele Švicarske, status kojeg zadržava sve do danas. Od filmova o Jamesu Bondu do sportsko-rekreativnog igrališta za milijardere i jet-set, glamuroznost Sankt Moritza je nenadmašna.
Montreux
Smješten na obali Ženevskog jezera, Montreux je najmondenije švicarsko ljetovalište. Ono što ga čini posebnim je to što su ga za boravište odabirala mnoga od najzvučnijih imena raznoraznih grana umjetnosti: romantičarski pjesnik lord Byron, finski “otac domovine" Mannerheim, pisac Vladimir Nabokov, slikar Oskar Kokoschka, klasični kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski, komičar Charlie Chaplin, moderni glazbenici David Bowie i Freddy Mercury… svi oni su Montreux birali kao mjesto za život. Pridružite im se barem nakratko i Vi – prošećite se obalnom šetnicom, popnite se na dvorac Chillon koji je fascinirao lorda Byrona, i uživajte u pogledu odozgora na Ženevsko jezero: jednostavno čarobno!