AzurTours > Novosti > Dubai – shopping, najmodernije građevine svijeta…

Dubai – shopping, najmodernije građevine svijeta…

Bliski istok

Svjetske destinacije

“Čudo neviđeno” je fraza oko koje će se složiti svi oni koji su ikad posjetili Dubai.

Neki će to reći u iskrenoj fascinaciji, neki pak možda s određenim prizvukom ironije, ali Dubai nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Od svih superlativa koje je o Dubaiu čuo, piscu ovih redaka se nekako najviše urezao „komadić 22. stoljeća tamo gdje se susreću pijesak i more”, a od izrazito kritičnih pogleda, nečiji opis panorame grada kao „orijaški kromirani pribor za šah kojeg su dizajnirala djeca s poteškoćama u razvoju.”

I jedno i drugo je naravno pretjerano; međutim, čak i kritičniji glasovi moraju Dubaiu priznati fascinantnost – hipermoderni grad koji je iznikao doslovno iz ničega na pustinjskoj obali Perzijskog zaljeva, na mjestu gdje nikakav velegrad ne bi po nekoj uobičajenoj logici uopće mogao postojati.

A nitko ne može poreći da je Dubai vrlo stvaran.
U 18. stoljeću je tek osnovani Dubai još bio tek ribarsko seoce, nakupina koliba sklepanih od palminog lišća.

Stanovništvo i lokalni značaj su mu porasli u 19. stoljeću kad je jedno od plemena s područja današnjeg Abu Dhabija uslijed stalnog plemenskog ratovanja odlučilo preseliti se na novu lokaciju dalje na obali.

Malobrojna arapska plemena koja su tu živjela su jedva preživljavala od ribarenja, tako da je jedina privredna grana, uz traganje za biserima, bilo ono što je u to doba davalo ime po kojem je cijeli taj dio obale Arapskog poluotoka tad bio najpoznatiji – “Obala pirata.”

Kako je navike tadašnjih lokalnih pirata nekom Englezu opisao jedan arapski sluga: ”Struka im je piratstvo, a uživanje ubojstvo; da to učine još gorim, uvijek navode najpravovjernije moguće razloge za svaku gadost koju počine.”

Piratstvo je pak privuklo pažnju rastućeg Britanskog imperija, kojem je bila u interesu sigurna plovidba tim vodama, iako su tad imale puno manje strateško značenje nego danas, s obzirom da je nafta tad bila tek neka čudna vrsta smole koja umjesto da raste na crnogorici izvire iz zemlje, a nije kao danas pogonila cijelu svjetsku ekonomiju.

Britanci su da bi dokinuli piratstvo 1819. proveli kaznenu ekspediciju koja je osvojila tada dominantni lokalni utvrđeni grad Ras Al-Khaimah (danas je to jedan od opskurnijih Arapskih Emirata, poznat tek po tome što je više močvaran nego pustinjski – Britanci su tu očito bili vrlo temeljiti), pa zatim uništila sve piratske utvrde uz obalu, te time primorala emire-poglavare plemena da se obvežu na stalno primirje – nakon čega je iz “Obale pirata” regija pjesnički preimenovana u “Države primirja.”

Od tih državica su potekli današnji Ujedinjeni Arapski Emirati.

1.901 godine, tadašnji emir Dubaia je grad proglasio slobodnom zonom i bescarinskom lukom, te garantirao zemlju i zaštitu svim trgovcima koji se tamo dosele. To je bio prvi prapočetak modernog Dubaia – trgovina i brodski promet su brzo rasli, povećavajući sam grad i njegov značaj.

Kad je krenulo doba nafte, pojačalo se rivalstvo između Abu Dhabija, koji sve do danas nafte ima i napretek, i Dubaija koji nije imao gotovo ništa nafte, ali je zato prihode od pomorske trgovine pametno ulagao u razvoj infrastrukture.

Nezavisnost Ujedinjenih Arapskih Emirata je proglašena 1971. Iako je emirata sve skupa sedam, od nezavisnosti njima dominiraju Abu Dhabi i Dubai – tako je emir naftom daleko najbogatijeg Abu Dhabija ujedno i predsjednik cijele države, a emir od Dubaia je premijer i potpredsjednik.

Kao posebni kuriozitet, vlada Emirata danas ima posebnog ministra zaduženog za sreću, kao i ministra za toleranciju.

Plaža Jumeirah je ujedno i glavni korzo Dubaia, uz koju je smještena većina svjetski čuvenih osebujnih građevina ovog grada.

Kupanje u moru, što vam god tvrdili, je ovdje ipak uputno izbjeći. Cijeli Perzijski zaljev je naime izrazito plitak – prosječno tek nekih 35 m dubine – a najprometniji je dio svijeta za tankere i njihovo ispuštanje balastnih voda, da ni ne spominjemo činjenicu da uz rijeke koje se u nj ulijevaju žive stotine milijuna ljudi, s neizbježnim zagađenjem koje to donosi.

More je zato jednostavno preprljavo za kupanje, što god vam tamo tvrdili, radije se ipak držite hotelskih bazena i vodenih parkova kojih barem u Dubaiu ima koliko god vam duša želi.

Za one koji žele uživati u kupanju i vodenim sportovima, uz plažu se nalazi Wild Wadi Water Park („Vodeni park divljeg kanjona”) – zamislite Čateške toplice ili neki od vodenih parkova uz našu obalu, pa ih pomnožite s deset ili čak sa sto – e, to vam je otprilike Wild Wadi Water Park!

Tri velika bazena, sedamnaest vodenih tobogana, i preko stotinjak raznovrsnih aktivnosti.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Dubaia, Palm Island iliti Otok palme je u cijelosti stvoren ljudskim rukama – konstruirani su umjetni otoci posloženi u oblik golemog palminog drveta, prepuni najelitnijih vila i hotela.

Originalno je bilo planirano izgraditi još dva arhipelaga u obliku palme, kao i još jedan arhipelag u obliku mape cijelog svijeta; međutim ti projekti su ipak napušteni, jer je ispalo da radi morskih struja umjetni otoci zahtijevaju stalno održavanje i nasipanje pijeska kojeg morske struje premještaju.

S tla je pak ovaj doista u svijetu potpuno unikatni prizor ipak teško doista doživjeti; građen je prvenstveno da bi ga se gledalo iz zraka, tako da je za doživjeti ga potrebno uzeti let helikopterom, ili pak imati sreće prilikom polijetanja ili slijetanja avionom – najimpresivnije izgleda iz zraka, sa što veće visine, po mogućnosti noću.

Na „vrhu” palme se smjestio Atlantis Hotel & Resort, inspiriran legendom o Atlantidi (nekoliko najskupljih hotelskih apartmana ima čak i podmorske katove, za one najdubljeg džepa).

Ovdje ukoliko želite možete iskusiti još jednu od najpoznatijih atrakcija Dubaia – plivanje s dupinima, u sklopu vodenog parka Aquaventure.

Ako vam dupini nisu dovoljni, možete plivati i s morskim psima, ili pak ražama; Aquaventure je zamišljen slično kao stariji Wild Wadi Water Park, samo noviji i s još većim atrakcijama – tu se naime nalazi i takozvana „Aquaconda”, najduži vodeni tobogan na svijetu s više od 200 metara ukupne duljine.

Uz plažu Jumeirah, na vlastitom umjetnom otočiću, smjestio se najpoznatiji luksuzni hotel na svijetu – Burj Al-Arab, što na arapskom znači jednostavno „Arapski toranj.”

Hipermoderne arhitekture, projektiran je da oblikom podsjeća na divovsko jedro luksuzne jahte-jedrilice; otvoren krajem 1999., u to doba je bio i najviši hotel na svijetu.

Visok 321 metar, s prepoznatljivim okruglim „tanjurom” za slijetanje helikoptera na dvije trećine visine (što je ujedno i vrh stambenog dijela hotela, preostalih sto i nešto metara su tek dio konstrukcije), ovaj hotel unatoč visini neočekivano ima tek 28 dvostrukih katova; predvorje je pak visine od 180 metara, znači proteže se skoro cijelom visinom hotela.

Projektiran je i sagrađen vrlo kvalitetno – arhitektura je dosta zapanjujuća – a onda je predan u ruke vjerojatno najvećih svjetskih kič-majstora za unutrašnje uređenje kojima je pak u ruke dan neograničeni budžet; ne kaže se slučajno da je jednini svjetski hotel sa sedam zvjezdica (iako to nije kako se hotel službeno predstavlja, nego ipak tek doduše vrlo zanimljiva urbana legenda).

Od najpoznatijih zanimljivosti Dubaia, one koje nisu uz plažu Jumeirah se pak u pravilu nalaze uz glavnu gradsku aveniju po imenu Cesta šeika Zayeda (Sheikh Zayed Road, glavna avenija grada koja se izravno nastavlja u autocestu, a koja pak prolazi gotovo cijele Emirate.)

Najprimjetljivija zanimljivost koja se nalazi uz glavnu aveniju je defnitivno Burj Khalifa („Kalifov toranj”), otkad je dovršen prije 10-ak godina pa sve do danas najviša građevina na svijetu, s ukupno 828 metara visine, znači približila se „čarobnoj” visini od cijelog kilometra, gdje gradnja dalje u visinu postaje građevinski izazov koji je na granicama mogućeg čak i uz najmoderniju tehnologiju – zakone fizike naime nitko još ipak nije naučio ukinuti (gradnja tornja u Saudijskoj Arabiji koji je trebao nadmašiti Burj Khalifu i biti visok cijeli kilometar je iz tih razloga zaustavljena na neodređeno vrijeme, vjerojatno permanentno, tako da će Burj Khalifa do daljnjega i ostati najviša građevina na svijetu).

Zapravo je malo falilo da i Burj Khalifa ne bude dovršen, jer je Dubai jako pogodila svjetska ekonomska kriza 2008., tako da je bilo nestalo novca za već skoro dovršeni toranj; srećom za Dubai i za sve turiste koji žele vidjeti najvišu građevinu svijeta, Abu Dhabi je „uskočio” s novcem od nafte, tako da je zgrada uspješno dovršena, a u čast vladaru Abu Dhabi-a je onda preimenovana iz originalno zamišljenog Burj Dubai, to jest „Toranj Dubaia”, u Kalifov toranj – s time da „Kalif”ovdje nije titula, nego ime.

S ukupno 163 (!) kata, Burj Dubai djeluje izrazito „špicasto”, s obzirom da se skroz od temelja do vrha postepeno sužava u spiralu – ovo omogućuje toliku visinu smanjujući tlocrt pa time i težinu gornjih katova, a ujedno, iako zgrada stilski pripada neo-futurizmu, ima i poveznicu s tradicionalnom islamskom arhitekturom – drevni minaret čuvene džamije u Samarri u Iraku je sagrađen metodom spiralnog sužavanja uvis.

Ukoliko vas interesira pogled na cijeli Dubai odozgora, Burj Dubai vam nudi vidikovac na 148. katu, na 555 metara visine – penje se dvoetažnim liftovima.

A ako biste radije ostali u podnožju, zgrada je okružena ovećim parkom s umjetnim jezerima, te nekim od najimpresivnijih vodoskoka na svijetu – posebno ih je lijepo vidjeti nakon što padne mrak, kad vodoskoci osvanu osvijetljeni raznobojnim svjetlima.

Od svih senzacija ovog grada vrijedi spomenuti i jednu koja bolje od svih drugih građevina ilustrira princip Dubaia da se tu mogu ostvariti i najnezamislivije stvari, dok god za to postoji tehnologija koju novac može platiti – radi se o Ski Dubai, hlađenom zatvorenom skijalištu i prostoru za zimske radosti, ovdje usred jedne od najtoplijih pustinjskih klima na svijetu!

Ski Dubai se nalazi u shopping centru Mall of the Emirates, što nas pak nakon svih zanimljivosti i senzacija dovodi do onoga što je uz građevinske senzacije najveći mamac za mnogobrojne strane turiste koji hrle u Dubai.

Shopping, shopping, shopping!

U Dubaiu doslovno nema čega nema, a teško da ćete stići uopće obići sve goleme shopping-centre – Mall of the Emirates, pa Dubai Mall (površinom drugi najveći shopping centar na svijetu), svaki sa pregršt atrakcija uz shopping; tu su onda još zasebne goleme tržnice – jedna za zlato, jedna za začine, jedna pak za tekstil – uglavnom, ako barem tu ne nađete nešto što ćete s oduševljenjem kupiti, možda biste si trebali provjeriti dioptriju ? – a time biste promašili i pola iskustva Dubaia, jer senzacije i shopping su u Dubaiu kao krpa i zakrpa, jedno jednostavno ne ide bez drugog.

Koliko god izbirljivi bili, Dubai sigurno nudi nešto za kupiti što je kao stvoreno baš za vas!

Ako biste željeli vidjeti još više, trebat ćete se zaputiti izvan Dubaia.

Najpoznatije od aktivnosti izvan grada su posjet glavnom gradu Emirata Abu Dhabiju, ili pak odlazak prema jugu za doživljaj pustinje.

Abu Dhabi je glavni grad Emirata, a ujedno je radi bogatstva izvorima nafte i financijsko srce Emirata – znači, „stariji brat” Dubaia u administrativnom te financijskom smislu.

S druge strane, za shopping i građevinske senzacije je ipak više kao „mlađi brat” Dubaia; sve to postoji i ovdje, ali u puno umjerenijem i ipak manje uhodanom obliku.

Ideja je originalno bila da Abu Dhabi, za razliku od futurizma Dubaia, svoje senzacionalne zgrade ipak više temelji na tradicionalnoj islamskoj arhitekturi; međutim, s obzirom da su za originalno planiranje Abu Dhabija bili angažirani francuski arhitekti koji zapravo nisu imali blagog pojma kakva je to točno tradicionalna islamska arhitektura, pa su stoga zgrade projektirali onako kako su mislili da bi islamska arhitektura valjda trebala izgledati.

Rezultat djeluje otprilike kao neka golema futuristička kulisa za film o Aladinu.

Od gradskih atrakcija pak možemo spomenuti Otok sreće (Saadiyat Island), gdje će na svoje doći ljubitelji muzeja – neki od najpoznatijih svjetskih muzeja, od pariškog Louvrea pa do newyorškog Guggenheima su tu otvorili podružnice.

Ako volite lunaparkove ili sportske automobile, Abu Dhabi vam na otoku Yas nudi „Ferrari World” – golemi lunapark gdje možete do mile volje saznati sve o Ferrariju, a na prilagođenim atrakcijama lunaparka i okusiti kako izgleda simulirana vožnja formulama te najpoznatijim sportskim automobilima na svijetu uopće.

Na koncu, jedno od klasičnih iskustava Emirata je i odlazak na pustinjski safari na jug države, u oazu Liwa.

Čeka vas vožnja jeepovima preko pustinjskih dina (primijetit ćete neobičan stil vožnje prilagođen pješčanoj podlozi – gume su manje napuhane nego za tvrdu podlogu, a vozač mora i prilikom vožnje ravno naprijed pomalo „vrludati” lijevo-desno poput skijaša – razlog je to što bi se inače gume počele vrtjeti u mjestu, a vama bi onda umjesto vožnje uletio neplanirani trekking pješke po dinama).

Tu imate i „beduinsko selo” – stavljeno u navodnike zato što to nije potpuno autentično selo s pravim beduinima, nego više konstrukcija koja postoji radi turista.

Ukoliko ste već putovali arapskim svijetom, to ćete možda primijetiti; ali ukoliko niste, bit ćete potpuno fascinirani, jer uz svu izraženu „turističnost” ovdje svejedno možete doista uživati u klasičnim aktivnostima koje povezujemo s time kako si zamišljamo arapsku pustinjsku egzotiku – jahanje na devama, privremeno tetoviranje kože crvenim potezima kane, vrhunska arapska kuhinja pa onda eventualno opuštanje s nargilom (lokalni naziv „šiša”), vodenom lulom čiji rashlađeni dim miriši na voće.

Sve na jednom mjestu – shopping, pustinja, more, najmodernije građevine svijeta. 

E, to vam je Dubai!